Matthew 8

Yagl ta kaglande sungwa Yesus erewakai orkwa

(Mak 1:40-44 te Luk 5:12-14)

1Enge igle Yesus kamun muglo kondo ende atne ungo,
8:1Ene kan ikine Matyu 5:2 mina ka pangwa i kano.
ana yomba merkinde ye omara mokomugl eingwa.
2Ana yagl ta kaglande sungwa Yesus moglmara undre guma mina goglko bonduglte yegl dungwa, “Yaglkande, ene na erewakai ere naraglendi pitn kade, ene erewakai ere naro.”
8:2God lomo yegl dungwa, yomba kende kaglande sungwa, i ye God ongumuglo mina deglmbi yongwa. Ana ye kindemo dundumedi piran, ana ye pi pris kanambuka. Ana pris wagle kanimbi ye kindemo dundinan ana ye yegl ditenaglkwa, “Yagl i mo ambu iwe God ongumuglo mina wu wakai ongwa.” Ka ikine Wok Pris numa 13 ya 14 mina kano.


3Ana Yesus ongo duglosi yaglmo akindre dungwa, “Na pirka, ene kinden pra wakai erambiwo.” Ana oglandi yaglmo kaglande sungwa ikra nangiye winge dungwa.
8:3God lomo suwarata yegl pangwa: Ene eremogl yomba kende kaglande sungwa ongun tembe yei temin ene ombugl God ongumuglo mina deglmbi yenatnga. Ba Yesus ye yene ta yaglmo i mina ongo tembe yei tenan, ye yene deglmbi ta yeikrambuka. Tamanga. Ye yomba kende kaglande sungwa i ere wakai ere tongwa yaglmo.
4Ana Yesus yegl ditongwa, “Ene yomba suwarata ditekratnga, ba ene du ende pris moglmara pindre ana nangin ombuno dimin. Ye ene kanan, yomba prapra ene kaglande singa winge dungwa i kanaglkwa, Moses dumere ere ana ofa garatnga.”

Kimbirnem ende okuna ongwa yagle kongunmo yomba ta kinde sungwa

(Luk 7:1-10)

5Ana enge igle Yesus ende Kaperneam kamun suna ongo, Rom kimbirnem ende okuna ongwa yagle ta Yesus moglmara undre akepledi narambedi pre dungwa, 6“Yaglkande, na nitna konguna yomba kinde kande sungo mau si bogl mina yono pangwa.”

7Ana Yesus yegl ditongwa, “Na pindre ye erewakai ere tenaglka.”
8:7Juda yomba meglkwa iwe ye Yomba Bina ta keipaimara pikrikwa, sraglpre, ye pirkwa, mambuno i mina ye God ongumuglo mina deglmbi yomedi pirkwa. Ka ikine Aposel 10:28 mina kanaglkwa. Ba Yesus i wedi ta pirkrukwa. Ye Rom yomba keipaimara i enagle dungwa.


8Ana kimbirnem ende okuna ongwa yagle yegl di ikine ende tongwa, “Yaglkande, na yomba wakai ta moglkrika, ipre na yungunamugl ta ukratniwo. Ene ka keme dimin ana na konguna yomba argan erambuka. 9Na yombanma kande meglmara atnekra moglka. Te na moglmara atnekra kimbirna nem meglkwa. Na ta endpo digo ye endongwa. Te ta wo digo ye ungwa, te nigl konguna yomba ta ene kongun i ero digo, ye orkwa.”

10Yegl dungo, Yesus ka i pirtre sipuglo dindre ana mokomugl eingwa yomba dite dungwa, “Na ka kaima ene diteinga, Israel yomba ene mina yomba ye pirngi dumere yegl ta pirngi digo kankrika. 11Ipre na ka yegl diteinga, yomba merkinde ande umara ya beimara wu Abraham, Aisak te Jekop ye bogl heven kingdom suna dumo indre makaisi mokna bir ninaglkwa. 12Ba komnaiye heven kingdom unaglmedi, digaglkwa yomba ye piyasi menda endinan mim bongond ormara, atne pi kai kaglkane ere singino gikir ere moraglkwa.”

13Ana Yesus eremogl kimbirnem ende okuna ongwa yagle yegl ditongwa, “Ene ende yungun po! Ene taragl yegl erambedi pirngi dinga i pra ere tenambuka.” Ana nigl kongunmo yomba ikra enge igle keme kindemo argan orkwa.

Pita ambu imake kinde sungwa Yesus erewakai orkwa

(Mak 1:29-31 te Luk 4:38-39)

14Yesus ende Pita keipamara yungugl ongwa enge, Pita ambu imake kinde si nangiye ninga pond dungo ye bogl mina uglpai moglkwa. 15Yesus eremogl ongo akungo ye nangiye ninga dungwa i dundungwa, ana ambumo andigl kaiya mokna ere Yesus tongwa.

Yesus yomba merkinde ere ikor endungwa

(Mak 1:32-34 te Luk 4:40-41)

16Ana pokndungo, yomba merkinde spirit kinde ye mina meglkwa pre, auro iyu Yesus moglmara wingwa. Ana ye spirit kinde dimenda ende, kindeno prapra erewakai orkwa. 17Ye orkwa i okuna imbo propet Aisaia dumere mere wu geundi pangwa:

“Ye yene nono kindeno imbo
kanekane pangwa i
kake yend ongwa.”
8:17Aisaia 53:4

Yesus omara mokomugl eingwa kamo

(Luk 9:57-60)

18Yesus kangwa, yagl ambu merkinde wu ye moglmara mogl winambo digo ana ye disaipelma wagle yegl ditongwa, “Ene ende niglmong koglo imbo piyo.” 19Ana lo beke tongwa yomba suwarata wu Yesus moglmara yegl ditongwa, “Ka Beke Notnga, ene kamun koglkoglo enatnara na mokonomugl enaglka.”

20Ana Yesus di ikine ende tongwa, “Agl are yungumo kombuglo mur yongo, te kua ye yungumo yongwa, ba Yomba Wam ye yungumo toglmo ta yeikrukwa.”
8:20Yesus ye yene pre yegl dungwa, “Yomba Wam”. I ombuno dungo kamga God ye pinde indre yombuglo kande tendre te kangiye kande tongwa.


21Ana disaipelmo suwarata yegl di Yesus tongwa, “Yaglkande, komnaiye kana na kanwinge etn pindre ana nina maugl sinaglka.”

22Ba Yesus di ikine ende ye tongwa, “Kondo ene na mokonamugl wo. Kanwinge etn geglkwa yene geglkwa yomba maugl sinaglkwa.”

Yesus dungo ir yuwanga bu yongwa

(Mak 4:36-41 te Luk 8:22-25)

23Yesus ende bot mina suna ongo ana disaipelma wagle omara mokomugl eingwa. 24Ye ende niglmong suna eingo ana ir yuwanga pond kaima ungo, nigl pembigldi wu bot i-atne endinagledi orkwa. Ba Yesus uglpai moglkwa. 25Ana disaipelma pi ye pai moglmara uglo yoko dingwa, “Yaglkande, no akepledo, no nigl enaunga!”

26Ana ye di ikine endungwa, “Ene pirngi dingwa kembra pangwa. Sraglpre ene kundugl geglme?” Ana ye andigl ir yuwanga ya nigl pembigl ka tongo ana ir yuwanga bu yongo te nigl kiendi moglkwa.

27Ana prapra alagl sindre dingwa, “Ye sragl yomba moglme? Ir yuwanga ya nigl pembigl ye dumere kamo pir pinande eurika.”

Yagl suwo mina spirit kinde meglko Yesus dimenda endungwa

(Mak 5:1-17 te Luk 8:26-37)

28Yesus wan endpi niglmong koglo imbo Gerasa kamun ongwa enge, yagl suwo spirit kinde suna meglko, ye kombuglo dra yomba geglko pandiglmara mina pai wanbrika yaglmo suwo, ye wu Yesus omara plau dimbrika. Ye yomba simbrika pre yomba konbauna igle wankrikwa. 29Ye kaglkane kande ere dimbrika, “God Wam, ene no sragl ere noratn? Enge yeikrumara unga, ene no nangino giu ere noragledi pre un kana?”

30Ana bugla merkinde kaima tau eglke dagl kaiya ne meglkwa. 31Ana spirit kinde ye Yesus ambran ka dite yegl dingwa, “Ene no dimenda endinagledi pitn kade, no di bugla meglmara iro endimin ende suna enamuniwo.”

32Digo, Yesus yegl ditongwa, “Ende piyo!” Spirit kinde yagl suwo i kindekondo ende menda wu ana bugla mina ende suna eingo, ana bugla sinuglundi dangine mukundi ende atne pi niglmong mina nigl ne gogl kondingwa. 33Ana bugla sugl yomba teke ende taun suna pindre, igle taragl prapra orko kanigwa, ya te yagl suwo mina spirit kinde suna meglko dimenda endungwa i akiye ka boglo kugl yomba teingwa. 34Ana taun yomba prapra Yesus kanamnedi ende menda wingwa. Ye wu Yesus bogl tengigl yendre ana kamunomugl igle mogl dinambedi mane ditengwa.

Copyright information for KUE